Bitcoin halving nije jedini za koji znamo

^{ODRICANJE OD ODGOVORNOSTI: Kompletan sadržaj koji objavljujemo na ovim stranicama isključivo je edukativno-informativnog karaktera. Ništa nije financijski niti kripto savjet. Ulaganje u kriptovalute je rizično i u kripto svijet ulazite na vašu vlastitu odgovornost. Odluke o ulaganjima uvijek donosite sami isključivo nakon vašeg vlastitog istraživanja.}

Bitcoin halving nije jedini. Što je kripto halving?

Halving (prepolovljenje) je proces smanjenja nagrade za rudarenje bloka u blockchainu kriptovalute na pola. To se događa nakon što se postigne određeni broj blokova, koji se obično izražava u blokovima ili vremenskom razdoblju. U većini kriptovaluta, uključujući Bitcoin, nagrada za rudarenje se prepolovljuje svakih 210.000 blokova ili otprilike svakih 4 godine.

Primjerice, nagrada za rudarenje Bitcoin bloka sastojala se od 50 BTC-a prije prvog halvinga 2012. godine, nakon čega se smanjila na 25 BTC-a. Nakon drugog halvinga 2016. godine, nagrada se smanjila na 12,5 BTC-a. Nakon trećeg halvinga 2020. godine, nagrada je smanjena na 6,25 BTC-a.

Koje su prednosti halvinga?

Glavna prednost bitcoin halvinga ili bilo kojeg halvinga je smanjenje emisije novih kriptovaluta i sprječavanje inflacije. Smanjenje nagrade za rudarenje nakon svakog halvinga ograničava količinu novih kovanica koje se mogu stvoriti u blockchainu kriptovalute, što pomaže u održavanju stabilnosti cijene kriptovalute. Osim toga, halving također potiče veću potražnju za kriptovalutom na tržištu, budući da je količina novih kovanica koje se dodaju u cirkulaciju smanjena. To može dovesti do povećanja cijene kriptovalute nakon halvinga, kao što se dogodilo s Bitcoinom nakon prethodnih halvinga. Ukratko, prednost halvinga je u tome što pomaže u održavanju stabilnosti i vrijednosti kriptovalute, te potiče veću potražnju na tržištu.

Loše strane kripto halvinga

Halving može imati i neke negativne strane. Jedna od glavnih negativnih strana halvinga je da se smanjuje nagrada za rudarenje, što može dovesti do smanjenja profitabilnosti rudarenja za rudare koji troše velike količine energije i računalne snage za rješavanje složenih matematičkih problema. To može dovesti do toga da se manje rudara bavi ovom aktivnošću, a to može utjecati na sigurnost mreže i brzinu potvrde transakcija u blockchainu.

Druga negativna strana halvinga je da može dovesti do povećanja cijene kriptovalute nakon halvinga. Iako se to može činiti pozitivnim, povećanje cijene kriptovalute može privući spekulante i ulagače koji nemaju dugoročni interes za kriptovalutu, već samo žele brzo zaraditi novac. Ovo može dovesti do velikih fluktuacija cijena, koje su izuzetno nepredvidive i mogu uzrokovati velike gubitke za one koji ne prate tržište kriptovaluta pažljivo.

Ukratko, loše strane halvinga uključuju smanjenje profitabilnosti za rudare, mogući pad sigurnosti mreže i povećanje fluktuacija cijena koje mogu utjecati na ulagače koji nemaju dugoročni interes u kriptovaluti.

Koje kriptovalute imaju halving?

Najpoznatiji primjer kriptovalute koja ima halving je Bitcoin, koji je imao tri halvinga do sada. Bitcoin halving smo tako imali 2012, 2016. i 2020. godine, a sljedeći Bitcoin halving će se dogoditi oko 2024. godine na proljeće. Međutim, i neke druge kriptovalute imaju slične procese smanjenja nagrada za rudarenje, kao što su Litecoin, Bitcoin Cash, Bitcoin SV, Zcash, Horizen, i druge. Sve ove kriptovalute koriste različite algoritme za rudarenje i imaju različite obrasce halvinga, ali općenito, cilj je smanjiti nagrade za rudarenje kako bi se ograničila emisija novih kovanica i održala stabilnost vrijednosti kriptovalute.

PROČITAJTE JOŠ ? Isplati li se ulagati u Bitcoin?