Iskorištavanje potencijala umjetne inteligencije u suzbijanju širenja netočnih informacija

^{ODRICANJE OD ODGOVORNOSTI: Kompletan sadržaj je isključivo edukativno-informativnog karaktera. Ništa nije savjet. Ulaganje u kriptovalute je rizično i ulazite na vašu vlastitu odgovornost nakon vašeg vlastitog istraživanja.}

Iskorištavanje potencijala umjetne inteligencije u suzbijanju širenja netočnih informacija

Rješavanje sveprisutnog problema dezinformacija na internetu potiče inovativne pristupe, pri čemu Umjetna inteligencija (UI) postaje mogući izvor značajnih promjena. S porastom važnosti dubokih lažnjaka generiranih pomoću umjetne inteligencije u obmanama putem glasa i videozapisa, stručnjaci istražuju načine kako iskoristiti umjetnu inteligenciju i tehnologiju lanca blokova kako bi prepoznali i spriječili širenje lažnih vijesti. Ova nova strategija ima za svrhu postavljanje borbe protiv dezinformacija kao prioritet u područjima gdje potencijalno uzrokuje najveću štetu, s ciljem osnaživanja autora sadržaja kako bi se učinkovito suprotstavili prijetnji dezinformacija. Postoji znatna razlika između dezinformacija koje se šire i nemaju za cilj lažno obmanuti i one koje namjerno obmanjuju i šire pristrane informacije. Štetne posljedice dezinformacija čine nužnim pronalaženje učinkovitih strategija za njihovo suzbijanje. Zamagljivanje granice između stvarnih i izmišljenih informacija, pojačano brzim širenjem lažnih vijesti putem društvenih medijskih platformi, može dovesti do zabluda u odlukama i impulzivnih reakcija javnosti.

Borba protiv lažnih vijesti i ublažavanje utjecaja

Manjeet Rege, direktor Centra za primijenjenu umjetnu inteligenciju na Sveučilištu sv. Toma, ističe da je točna informacija ključna za informirano donošenje odluka. Ukazuje na to da brzina kojom se lažne vijesti mogu proširiti viralno zahtijeva hitnu akciju kako bi se suzbio njihov utjecaj. Svježa istraživanja ističu sposobnost sustava strojnog učenja u procjeni potencijalne štete sadržaja i identificiranju najozbiljnijih prekršitelja. Na primjer, za vrijeme vrhunca pandemije COVID-19, primjena umjetne inteligencije omogućila je otkrivanje slučajeva lažnih vijesti koje su promovirale neprovjerene tretmane umjesto cjepiva. Thi Tran, profesorica informacijskih sustava za upravljanje koja predvodi ovo istraživanje, ističe da je opasnost od lažnih vijesti najalarmantnija kada uzrokuje stvarnu štetu čitateljima ili publici. Prepoznavanje područja gdje bi dezinformacija mogla nanijeti najviše štete omogućuje ciljani pristup naporima za ublažavanje tog utjecaja.

Dok se strategija Binghamton sveučilišta oslanja na strojno učenje za procjenu potencijalne štete sadržaja, umjetna inteligencija također ima sposobnost otkrivanja autentičnosti. Neke sadržaje generirane umjetnom inteligencijom mogu ljudima izgledati iznimno uvjerljivo, ali ih AI modeli mogu lako prepoznati kao lažne.

Kriptografija kao inovativan pristup

Kriptografija pruža drugačiji pristup u borbi protiv lažnih vijesti. Yale Fox, stručnjak za kibernetičku sigurnost i član IEEE-a, predlaže korištenje kriptografije za dokazivanje osobnosti. Kodiranje videa s javnim ključevima omogućuje jednostavnu verifikaciju autentičnosti. Ovaj pristup eliminira potrebu za složenim AI algoritmima i može se primjenjivati na različitim platformama i uređajima. Umjetna inteligencija zaista ima značajan utjecaj, ali njezin rad mora ići ruku pod ruku s drugim čimbenicima kako bi se uspješno suočila s kompleksnim izazovima dezinformacija. U trenutnoj borbi za očuvanje demokracije nasuprot dezinformacijama, umjetna inteligencija se ističe kao snažan alat, iako je za postizanje punog učinka potreban sveobuhvatan pristup.