Suosnivač Chainlinka želi unijeti bilijune dolara u kripto iz banaka

^{ODRICANJE OD ODGOVORNOSTI: Kompletan sadržaj je isključivo edukativno-informativnog karaktera. Ništa nije savjet. Ulaganje u kriptovalute je rizično i ulazite na vašu vlastitu odgovornost nakon vašeg vlastitog istraživanja.}

Suosnivač Chainlinka želi unijeti bilijune dolara u kripto iz banaka

Chainlink je lansirao svoj protokol interoperabilnosti među različitim blockchainovima, u nadi da će olakšati slanje novca između blockchainova. No, suosnivač Chainlinka ima mnogo šire ambicije od jednostavnog povezivanja javnih blockchainova. Sergey Nazarov predviđa da će se banke i financijske institucije pokrenuti svoje vlastite blockchainove, vjerojatno kontrolirane ili dozvoljene na neki način i da će u nekom trenutku regulatorno okruženje omogućiti njihovo povezivanje s javnim blockchainovima poput Ethereum blockchaina. I ako je ova teza točna, tvrdi on, to bi moglo donijeti ogromnu vrijednost kriptu.

"Imate ovaj javni blockchain i internet ugovora uglavnom definiran DeFi-em, i imate ovaj svijet bankovnih blockchainova, koji mislim da će biti uglavnom definiran tokenima stvarnih svjetskih sredstava. Sljedeći korak bit će da se ove dvije sfere preklapaju", rekao je Nazarov. "I kada se to dogodi, izvan učinkovitosti i dobiti za svaku od ovih grupa, tada ćemo vidjeti da se blockchain industrija u cjelini, mislim, vrlo brzo raste s trilijunima dolara."

Koja je svrha protokola?

Nedavno lansirani protokol služi kao tehnička infrastruktura osmišljena za prijenos tokena s jednog lanca na drugi. Koristi se Chainlink mrežom, koja ima povijest pružanja pouzdanih podataka blockchainovima obično iz stvarnog svijeta, poput informacija o cijenama. Međutim, u kontekstu CCIP-a, mreža olakšava razmjenu informacija između blockchainova upravljajući kretanjem sredstava na siguran način. Iako je mreža trenutno operativna na mainnetu, ostaje u fazi ranog pristupa i testira se u suradnji s kripto projektima, uključujući Synthetix i Aave. Infrastruktura je također već testirana u tradicionalnom bankarskom sustavu prije svog nedavnog lansiranja. Swift, globalna međubankarska mreža za razmjenu poruka, i preko dvadeset financijskih institucija, istraživali su CCIP za upute o prijenosu tokena između javnih i privatnih lanaca putem postojeće infrastrukture Swift poruka.

"Tako da sam ovim bankama prodavao blockchain stvari već oko šest, sedam godina. I povijesni uzorak je bio da kada dođe do pada cijena kripta, banke gube interes. Ali ovo je prvi put nakon četiri ciklusa kroz koje sam prošao da se to nije dogodilo. I mislim da razlog za to nije se dogodio zbog toga što njihovi klijenti žele blockchain stvari", rekao je Nazarov.

Postoje 3 faze usvajanja blockchaina od strane banaka

Nazarov je objasnio zašto vjeruje da će banke graditi vlastite blockchainove temeljem rada Chainlinka sa Swiftom i bankama. Nazarov tvrdi da postoji tri faze usvajanja blockchaina od strane banaka. Faza 1 usredotočuje se na čuvanje, što jednostavno podrazumijeva brigu o kripto sredstvima (potaknuto zahtjevima klijenata za trgovanje) na njihovim vlastitim lancima. Faza 2 obuhvaća tokenizaciju stvarnih sredstava, na sličan način kao stvaranje derivatnih sredstava, što postavlja pitanje: na koji lanac će se postaviti ta sredstva? Nazarov tvrdi da u ovom trenutku banke prepoznaju potrebu za uspostavom vlastitih lanaca kako bi imale potpunu kontrolu nad svojim tokeniziranim stvarnim svjetskim sredstvima. Pokazujući na banke koje su postavile svoje vlastite odjele za digitalnu imovinu, Nazarov primjećuje: "I na što su svi ti odjeli došli kao zaključak je da moramo imati svoj vlastiti lanac jer zašto bih plaćao naknade nekom drugom lancu? Samo ću imati svoj vlastiti lanac." On tvrdi da u ovom trenutku banke shvaćaju da bi trebale stvoriti vlastite lance kako bi imale potpunu kontrolu nad svojim tokeniziranim stvarnim svjetskim sredstvima.

Treća faza nastaje kada banke započnu razvoj financijskih protokola na svojim vlastitim lancima, u osnovi oponašajući suvremeni DeFi pejzaž, ali unutar strožeg, reguliranog okvira. Ovdje Nazarov smatra da će Chainlink doći do izražaja. "U toj trećoj fazi, neizbježno će se baviti s nama jer mi pokrećemo veliku većinu DeFi-a. Trebat će im tržišni podaci, trebat će im podaci o identitetu, trebat će im automatizacija, trebat će im funkcije. Sve što mi radimo, trebat će im", rekao je. "Znam to jer sam već vidio puno dizajna, a dizajni u osnovi kopiraju DeFi protokole koje već pokrećemo."

Nazarov je također predložio da bi stablecoini mogli poslužiti kao ulazna točka. Primijetio je da je Societe Generale razvio stabilnu kovanicu i stavio je na javni blockchain. Predvidio je da će u budućnosti sve banke predstaviti svoje vlastite stabilne kovanice koje će funkcionirati unakrsno na različitim lancima. Nazarov je predvidio da bi ove banke mogle odabrati CCIP jer će htjeti da se njihova stabilna kovanica koristi na što više mjesta.

Kako bi banke izgradile svoje privatne blockchainove, kompletno s vlastitim stabilnim kovanicama i DeFi protokolima, pojavljuje se hitno pitanje: Hoće li ovi lanci djelovati izolirano ili će se povezati s trenutnim spektrom javnih blockchainova, možda putem tehnologija poput CCIP-a? Nazarov vjeruje da će se ove dvije sfere na kraju spojiti, ali samo kada se regulative dovoljno razviju.

"Tako da ono što mi radimo je postavljanje tehničke osnove za njih da to tehnički mogu napraviti, a onda to raditi zakonski je nešto s čime će se oni baviti i rješavati u sljedećih tri do pet godina", rekao je.

Nazarov je dalje objasnio da će banke težiti međusobnom povezivanju svojih lanaca kako bi proširile dosegnuće svojih financijskih proizvoda. Naglasio je da banke mogu tržiti takve proizvode samo na lancima s kojima su povezane, naglašavajući važnost alata poput CCIP-a koji omogućuju prijenos sredstava preko različitih lanaca. Također je primijetio da bi, čim to regulative dopuste, banke bile sklonije povezivanju s javnim blockchainovima ako pružaju profitabilnije tržišne prilike. Predložio je da ako bi banka mogla ostvariti 5% veći povrat za sredstvo na javnom blockchainu u usporedbi s tradicionalnim bankarskim lancima, tada bi vjerojatno to i učinila. Nazarov se pozvao na trenutne eksperimente na kojima Chainlink radi s financijskim institucijama. Rekao je da drugi dokaz o konceptu uspješno napreduje i da je sljedeći korak obično prelazak na pilot projekt. "Ako pređemo na pilot projekt sa stvarnom vrijednošću koja se premješta između različitih bankarskih lanaca, mislim, onda nema granica."