Trumpove carine i Dan oslobođenja: Bitcoin pada usred tržišne neizvjesnosti

Trumpove carine izazivaju pad bitcoina: Dan oslobođenja donosi tržišnu neizvjesnost

Donald Trump, američki predsjednik, 2. travnja 2025. najavio je uvođenje recipročnih carina na globalne trgovinske partnere, nazvavši ovaj potez "Danom oslobođenja". Ova odluka izazvala je značajne turbulencije na financijskim tržištima, uključujući pad bitcoina od 6 % u danima nakon objave. Dok Trump tvrdi da će carine zaštititi američku ekonomiju, mnogi ekonomisti upozoravaju na rizik od globalnog trgovinskog rata i recesije. U ovom članku analiziramo detalje novih carina, njihov utjecaj na bitcoin i reakcije tržišta.

Dan oslobođenja: Trumpova vizija recipročnih carina

Trump je 2. travnja 2025. u 16 sati po istočnom vremenu (22 sata po srednjoeuropskom vremenu) u Bijeloj kući objavio uvođenje recipročnih carina koje odgovaraju nametima koje druge zemlje primjenjuju na američke proizvode. Prema informacijama dostupnim na webu, carine su stupile na snagu odmah, dok će 25-postotna carina na uvoz automobila iz svih zemalja osim SAD-a početi danas, 3. travnja. Trump je istaknuo da će carine biti proporcionalne, rekavši: "Što god oni naplaćuju nama, mi ćemo naplaćivati njima." Ove mjere ciljaju zemlje s kojima SAD ima trgovinski deficit, uključujući Kinu, Meksiko, Kanadu i Europsku uniju, s posebnim fokusom na 15 zemalja i EU koje, prema američkom ministru financija Scotta Bessenta, primjenjuju nepoštene trgovinske prakse.

Administracija procjenjuje da bi carine mogle donijeti više od 6 bilijuna dolara prihoda, koji bi se koristili za porezne olakšice ili isplate dividendi Amerikancima. Međutim, ekonomisti poput Ryana Sweeta iz Oxford Economicsa upozoravaju da bi carine mogle izazvati globalni trgovinski rat. Goldman Sachs predviđa usporavanje američkog gospodarstva na 1 % rasta do kraja godine, s trećinom šanse za recesiju u sljedećih 12 mjeseci, što stvara dodatnu neizvjesnost na tržištima.

Bitcoin u padu: Kako carine utječu na kripto tržište?

Nakon Trumpove objave, bitcoin je doživio pad od 6 %, s cijenom koja je pala na 84.900 dolara prije nego što se stabilizirala na oko 87.700 dolara, prema podacima dostupnim na webu. Ovaj pad uslijedio je nakon razdoblja volatilnosti za bitcoin, koji je u siječnju 2025. dosegao rekordnih 109.071 dolara, potaknut Trumpovom pobjedom na izborima i očekivanjima o povoljnim kripto politikama. Međutim, Trumpova izvršna naredba od 7. ožujka o uspostavi strateške bitcoin rezerve razočarala je tržište jer nije uključivala planove za aktivnu kupnju bitcoina, već je predviđala korištenje već zaplijenjenih tokena, uključujući bitcoin, ether, XRP, solanu i cardano.

David Sacks, Trumpov kripto car, izjavio je da će rezerva funkcionirati kao "digitalni Fort Knox", koristeći oko 200.000 bitcoina koje SAD već posjeduje iz kaznenih i građanskih oduzimanja. Analitičar Spencer Hakimian iz Tolou Capital Managementa nazvao je plan "vrlo neuvjerljivim", ističući da nedostatak novih ulaganja neće značajno utjecati na tržište. Ova kombinacija razočaranja i neizvjesnosti izazvane carinama dovela je do preusmjeravanja investitora prema sigurnijim ulaganjima poput zlata, čija je cijena porasla za 16,3 % od Trumpova povratka na vlast.

Reakcije tržišta: Globalni partneri uzvraćaju udarac

Trumpove carine izazvale su brze reakcije među globalnim trgovinskim partnerima. Vijetnam je 30. ožujka smanjio carine na američke proizvode poput tekućeg prirodnog plina (LNG) i automobila, nastojeći smanjiti trgovinski višak sa SAD-om, koji je prošle godine iznosio 123 milijarde dolara. Kina je osudila carine i najavila da će ih osporiti u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), ali je ostavila prostor za pregovore. Kanada i Meksiko uzvratili su carinama od 25 % na američke proizvode poput piva, vina i voćnih sokova, dok je Europska unija najavila protumjere na američki izvoz, uključujući soju, što bi moglo povećati cijene mesa u Europi.

Azijska tržišta, uključujući Japan i Južnu Koreju, zabilježila su padove – japanski indeks Nikkei pao je za 2 %, a dionice Toyote i Honde značajno su pale. U Europi su dionice proizvođača automobila poput Mercedesa i BMW-a pale za 2,5–2,7 %, dok su američki giganti poput General Motorsa i Forda zabilježili padove od 7,4 % i 3,9 %. S&P 500 indeks izgubio je 8 % vrijednosti od veljače, kada je Trump prvi put spomenuo recipročne carine, a očekivanja potrošača o ekonomskoj budućnosti pala su na najnižu razinu u 12 godina, prema Conference Boardu.

Budućnost bitcoina: Kratkoročni izazovi i dugoročne prilike

Pad bitcoina odražava širu neizvjesnost na tržištima izazvanu Trumpovim carinama, ali i razočaranje zbog nedostatka konkretnih mjera za podršku kriptovalutama. Iako je Trump 3. ožujka najavio državnu kripto rezervu, što je dovelo do skoka bitcoina na 93.500 dolara, kasnije objave pokazale su da vlada ne planira nova ulaganja, što je umanjilo entuzijazam investitora. Ether, XRP, solana i cardano također su zabilježili volatilnost, s padovima nakon početnih skokova u ožujku.

Unatoč trenutnim izazovima, analitičari poput Timothyja Petersona vjeruju da bitcoin ima 75 % šanse doseći nove rekorde u 2025., posebice ako Trumpova administracija uvede povoljnije regulacije. Međutim, kratkoročno, neizvjesnost zbog carina i globalnih trgovinskih napetosti vjerojatno će nastaviti pritiskati kripto tržište. Investitori bi trebali biti oprezni, ali i spremni na potencijalne prilike ako se tržišni sentiment promijeni u narednim mjesecima.

Podrži trud i podijeli ovaj članak

#kriptovalute #kriptoteme #kripto #bitcoin #trump #carine

🔥 MEXC 0% FEE TRENUTNA AKCIJA 🔥

Provjeri sada OVDJE